Šta je edukativno u edukativnim igračkama?

Danas postoji širok i raznolik asortiman proizvoda namenjenih deci. Bilo da igračke kupujete u prodavnici, ili na Internetu, pored raznih bližih odrednica (npr. igračke za određeni uzrast ili  pol), neminovno je da ćete naići na kategoriju označenu kao „edukativne igračke“.

Kakve su to edukativne igračke?

Ovo su igračke osmišljene tako da podstaknu kreativnost i razvoj motorike, a proizvođači neretko navode i ostale prednosti takvih igračaka – dete će poboljšati socijalne veštine, podići inteligenciju na jedan viši nivo, pa čak i razviti osećaj empatije, ali i bliskosti sa osobom koja igru vodi.

Da li jedan mali (obično šareni) predmet može da bude tako moćan?

Postoje i edukativne igračke za bebe – šarene, za zveckajućim efektima koji stimulišu neki deo mozga (proizvođači će tačno navesti koji).

Biti dete u 21. veku je mnogo drugačije, a neko će reći i mnogo kompleksnije, nego u prethodnim vremenima. Ono što ostaje isto je da deca vole da se igraju, a igra se smatra jednom od najmoćnijih oruđa za učenje u detinjstvu. Budući da se slobodna igra sve više prepoznaje kao suštinska komponenta kvalitetnih programa posebno u predškolskom periodu, roditelji su voljni da to podrže odgovarajućim rekvizitima i edukativnim igračkama.

Ipak, svaki roditelj ima neku priču o tome kako je njihovo dete uživalo igrajući se sa kutijom od igračke, umesto sa samom igračkom. Uz to, nema bebe kojoj nisu zanimljive papuče, plastične flaše i kese. Babe i dede vole da dodaju da oni nisu imali toliko igračaka i da im je omiljena igračka bio običan štap, ili luk i strela koje su sami pravili u šumi, a finu motoriku su razvijali čisteći grašak i probirajući pasulj.

Ipak, šta da radi roditelj 21. veka sa detetom 21. veka i samim 21. vekom koji je pun različitih (bes)potrepština? Koliko imaju smisla šareni edukativni rafovi? Ima li tu i šarenih laža? Da li mnoštvo izbora i tvrdnji da su igračke ključne za učenje piju vodu? Brošure i veb stranice pozivaju roditelje da ne zanemare sposobnosti svog deteta i da stimulišu vijuge uz kupovinu određenih igračaka. Kako bi jedan roditelj mogao da zapostavi nešto što će razviti um njegovog deteta i podstaći uspavanu kreativnost?

Ne postoje dokazi u kojima ove tvrdnje imaju uporište, zapravo, ove igračke (kao i one “manje edukativne”) umeju da budu izuzetno skupe, a da zauzvrat ne pruže mnogo, ukoliko sami roditelji ne komuniciraju i ne nauče svoju decu kako da povezuju i koncipiraju mogućnosti koju određena igračka nudi. Imajte u vidu da je veliki broj igračaka sa motivima likova iz crtaća, i da su proizviođači uglavnom okrenuti promociji sopstvenih proizvoda, a nije ih mnogo briga o njihovoj edukativnoj vrednosti.

Zapravo, edukativna vrednost igračke, kao i same igre zavisi od osoba koje u toj igri učestvuju. Ako je dete suviše malo da se igra samo, roditelji su ti koji treba da povedu igru i pomognu mu da nešto nauči iz igre, kao i da ga usmere kako da se igra samo. U tom smislu, svaka igračka može da bude edukativna. Takođe, ukoliko igra ima neka pravila ili zadatak, neminovno je da starija osoba pokaže detetu koji je to zadatak.

Ipak, izdvojili smo neke od igračaka koje smatramo manje ili više edukativnim.

Večite kocke

Kocke i kockice su zaista večne. Ako je materijal od kojeg su izgrađene kvalitetan, one su i – neuništive. Dobar su izbor kada je u pitanju edukativni aspekt i pružaju mogućnost kako za slobodnu igru, tako i za osmišljenu. Varijante za slaganje su nepregledne. Dok je dete malo, verovatno će pratiti kako vi slažete i veseliti se kada prepozna neki oblik, a kasnije će se i samo upustiti i radovati se stvaranju mnoštva novih (edukativnih) igrački. Nećete ni trepnuti, a vaše dete će, svojom imaginacijom stvoriti brod, robota, zoo vrt i sl.

 

Igračke za devojčice i igračke za dečake

Ne ograničavajte dečju maštu, ne svrstavajte igračke i knjige na one za devojčice i za dečake, jer tako zbunjujete dete i ostavljate mu manje mogućnosti da uživa u igri i iz nje nešto nauči.

U svakoj igrački i svakoj igri se krije mogućnost učenja. Mnogi će reći da kuhinjica nije za njihovog dečaka, kao ni lutka beba. Devojčicama se ne kupuju automobili ili roboti. Ali, pogledajte koliko u tim sitnicama ima prilike da naučite dete – pre svega, da izađe iz ustaljenih obrazaca i igra se sa čime poželi. Jer će i kasnije u životu moći da radi šta god poželi. Kao što je dobro poznato, muškarcima danas nije strano kuvanje, a neki od najpoznatijih kuvara su, upravo – muškarci. Žene voze automobile, a neretko i bagere i druga teška vozila. Pegla takođe nije rezervisana samo za žene. Bebe-igračke nisu samo “mamina” briga. Dečak, igrajući se sa ovakvim lutkama razvija osećaj nežnosti i topline koji će kasnije imati prema svom detetu ili mlađem bratu/sestri.

A ako ćemo iskreno – postoje roze muške košulje i plave ženske haljine, prema tome – ukoliko želite da deca nauče što više u ranom detinjstvu, znajte i sami – ne smeštajte ih u kalupe, jer im tako uskraćujete mogućnost učenja.

 

Pametni telefoni zagljupljuju decu

Pre nego što date detetu svoj telefon ili tablet kako bi se “smirilo” zapitajte se kome činite uslugu tom prilikom? Telefon je najzabavnija igračka danas, kako odraslih, tako i dece, ali ona neće mnogo pomoći vašem detetu, a i vama će, samo privremeno pomoći da svoju pažnju preusmerite na nešto drugo što nije dete, ali će to imati dugoročnih posledica. Gledajući u ekran dete drži ruke i telu u prinudnom položaju, što nepovoljno utiče na razvoj motorike, ali i akomodaciju oka, samim tim se povezuje manje sinapsi u detetovom mozgu, a upravo su te sinapse ključne za razvoj inteligencije. Često se dešava da dete provodi ispred ekrana i po nekoliko sati, a gotovo je postala praksa da nešto mora da gleda dok jede (jer inače ništa ne jede, da se ne bi isprljalo i sl), pre spavanja, dok nešto čeka, ili dok se vozi kolicima (jer zašto bi posmatralo okolinu?). Deca na ovaj način usvajaju pogrešne obrasce – obrasce zamajavanja, umesto usredsređivanja na ono što se radi. Video snimci na Youtubu koje dete često gleda samostalno, bez nadzora roditelja (što je priča za sebe) sadrže naizgled “edukativne” momente poput pesmica za učenje boja, ili zvukova domaćih životinja. Imajte na umu da su te snimke pravili ljudi kojima je cilj – zarada pomoću klikova, a ne edukacija vaše dece. Zapravo, ovaj vid provođenja vremena ima samo mane, a ne prednosti, jer pored činjenice da će vaše dete biti manje društveno, samostalno, znatiželjno, maštovito i strpljivo (mogućnost stalnog menjanja sadržaja šalje detetu poruku da sve može da mu bude dostupno odmah i sada, zbog čega će dete biti nervozno ako takve obrasce ne pronađe u “stvarnom” svetu), biće uskraćeno za važne mogućnosti učenja kroz igru, čitanje, razgovor.

 

Priroda i igračke u prirodi

Trudite se da sa decom provodite što više vremena u prirodi. Za pravilan razvoj detetovog mozga, neophodno je da dete trči, skače, preskače, da se penje kao majmunče i istražuje. A edukativnih igračaka u šumi ima na pretek – šišarke, štapovi, suvo lišće, žirovi, kamenčići – sve ima svoj edukativni potencijal, ako ste dovoljno maštoviti i spremni za avanturu!

Zaobiđite tržne centre i igraonice, svetleće automobile na žetone i muziku koja dolazi sa svih strana. Simpatično je sve to ponekad, ali umereno. Previše stimulacije, buke i svetala će zbuniti dete, iscrpeti ga. Istu tu energiju dete može da iskoristi u prirodi, gde je recipročan odnos energije koju gubimo i dobijamo.

I kao zaključak, šta će dete naučiti kroz igru, zavisi od nas – roditelja i vaspitača. Deci dajemo impuls koji oni dalje slede vođeni sopstvenom slobodom i imaginacijom. Ne postoje edukativne igračke, postoje edukativne igre sa igračkama koje su za tu namenu manje ili više prikladne. Naš zadatak je da podstaknemo decu da kroz igru što više nauče i steknu potrebne temelje za dalji život. Biti roditelj danas je zahtevno, možda zahtevnije nego ikada. Sve je manje pomoći baka, deka i ostale rodbine, i neretko su roditelji prepušteni sami sebi, pa pored obaveza na poslu i u kući, često zanemare taj deo kvalitetnog vremena koje treba da provedu sa svojom decom, ili su zbog drugih obaveza “prinuđeni” da dete zanimaju tabletom ili telefonom. Ali, setite se – što više truda i kvalitetnog materijala uložite u temelj, to će i zidovi čvršće stajati.

 

Autorka: Milena Ilić Mladenović

 

Add your thoughts

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *